* Porodica ružičnjača

   Ovoj porodici pripadaju, prvenstveno, naše najčešće voćke : šljiva, trešnja, višnja, breskva, marelica, badem, jabuka, kruška, dunja i niz drugih. Njihovi cvjetovi su nam svakog proljeća pristupačni pa nam mogu poslužiti za njihovo pobliže upoznavanje i uspoređivanje. Uočit ćemo niz razlika u njihovoj građi, kao i u građi njihovih plodova.

   Plodovi divlje ruže daju vrlo ukusan i vitaminozan čaj. Važno je znati da je to jedan od rijtkih čajeva koji se može piti svakodnevno bez opasnosti po zdravlje. ( vidi sliku )

   Jagoda, kupina i malina vrlo su ukusnoh i hranjivih, pa čak i ljekovitih plodova.

   Glog, krvara i mnoge druge ružičnjače imaju vidno mjesto u narodnoj i službenoj medicini.

   Većina vrsta porodice odlikuje se velikim i obojenim vjenčićem. Mnoge su omiljene u hortikulturi, među kojima prednjači ruža s bezbroj uzgojenih sorti.

...natrag...

    * Porodica bukve 

   Ova porodica pripada širokoj skupini koja se označuje kao bezlatičnice jer su njihovi neugledni cvjetovi, bez latica, prilagođeni oprašivanju vjetrom. Pripada im naše bjelogorično drveće, koje izgrađuje listopadne šume. To su u prvom redu bukva i različite vrste hrastova - kitnjak, lužnjak, cer i medunac. Tu spada i vazdazeleni hrast, česmina, koji izgrađuje vazdazelene šume i makije našeg primorja. (vidi: slika hrasta)

  ... natrag...

    * Porodica breze i lijeske

   One su također bezlatičnice. Njima pripadaju : obična breza, lijeska i obični grab (u kontinentalnom području), te bijeli i crni grab (duž primorja).

... natrag ... 

     * Porodica krstašice   

   Najčešća i nama najpoznatija vrsta jest kupus, s nizom uzgojenih kultivara. Značenje tih biljaka u prehrani je dobro znano - to je naše najznačajnije lisnato povrće. Rod kupus je, s botaničkog gledišta, vrlo podližan genetičkim promjenama, pa je i to razlog uzgoja najrazličitijih kultivara. Primjer tipične krstašice na slici.

  ... natrag ...

    * Porodica lepirnjače

  Često se označuje i kao mahunarke , zastupljena je u hrvatskoj flori s mnogim samoniklim i kultiviranim vrstama. Odlikuje se posebnom građom svojih cvjetova koji su slični leptiru, a svojstven im je i plod mahuna. Među lepirnjačama je i naše najpoznatije povrće koje se uzgaja zbog hranjivih tvari sadržanih u njihovim sjemenkama. To je naša nezaobilazna hrana : grah, bob, soja, leća i niz drugih tzv. mahunarki.

    ... natrag ...

    * Porodica štitarke

  Zastupljena je brojnim zeljastim vrsama, koje se odlikuju svojstvenom građom štitastih cvatova, pa im otuda i ime. Posebno je za sve njih značajno da u svim svojim dijelovima, naročito u plodićima, sadrže eterična ulja, koja su najčešće ugodnih mirisa i ljekovitih svojstava, pa su te biljke našle vidno mjesto u našoj prehrani, farmaciji, narodnoj medicini i kao začinske biljke. neke od njih su : mrkva, peršin, celer, koromač, kopar, kim, anis i druge. Međutim treba naglasiti da su sve vrste jestive osim dvije, koje su nažalost vrlo otrovne. To su: trubeljika i kukuta. Trubeljika je močvarna biljka, a kukuta raste po živicama uz naselja.

  ... natrag ...

     * Porodica usnače

  Dobila je ime zbog vijenčića koji je građen u obliku gornje i donje usne. Sve biljke iz porodice sadrže eterična ulja većinom ugodne arome i ljekovitih svojstava te ih poznajemo kao začinsko i ljekovito bilje. Njihovo je značenje i mnogo šire jer se zbog eteričnih ulja naveliko koriste u kozmetičkoj industriji, a naročito u proizvodnji najskupljih miomirisa (parfema). Osjetljive su na klimatske uvijete, pa se pri uzgoju mora na to pripaziti. Začinske biljke su npr. : bosiljak, mavrinac (origano), mažuran, majčina dušica, metvica, ružmarin, lavanda, ljekovita kadulja. Te su biljke ujedino i ljekovite. 

  ... natrag ...

    * Porodica glavočike

  Obuhvaća zeljaste biljke s izrazito sitnim cvijetovima, skupljenim u glavičaste cvatove koji sliče velikim cvijetovima (cvijetoliki cvatovi). Ti su sitni cvijetovi s cjevastim ili jezičastim vjenčićem, a smješteni su na pločasto proširenom ili malo uzdignutom cvatištu. Među glavočikama su također mnoge biljke poznate kao jestive, te ih se često uzgaja kao povrće : salata, endivija, artičoka, od suncokretovih se sjemenki proizvodi ulje. Mnoge su izrazito ljekovite : podbjel, neven, brđanka, veliki oman, kao i maslačak koji u primorju zovu žutenica. Glavočike imaju značajno mjesto među vrtnim krasnicama, kao što su npr. lijepe kate, krizanteme, astre, dalije, tagetesi, ageratumi, neveni, tratinčice, ivančice itd.

... natrag ...

 

povratak na prethodnu stranicu